Već početkom 90-tih godina prošlog veka dolazi do osnivanja srpskih društava u Sloveniji, kao odgovor na raspad bivše SFRJ i potrebu da se na bilo koji način očuva identitet pripadnika srpskog naroda u Sloveniji i pokuša ublažiti asimilacija.
U samom osnivanju društva su se suočavala sa brojnim problemima, između kojih su i programska orijentacija i ciljevi. Tek kasnije društva su se većinom opredelila za kulturne aktivnosti kao jedini moguć oblik organizovanja i delovanja. Takav način, ispostavilo se, bio je jedino pravilan i na osnovu kulturne delatnosti društva polako stiču svoju afirmaciju i bivaju u pravom smislu priznata ne samo od državnih organa nego i od okoline u kojoj deluju, što pokazuje ne samo sufinansiranje od strane državnih i lokalnih institucija, nego i sam odnos do društava a naravno i do kulture koju neguju. Rešavanje tekućih problema ide daleko lakše nego ranijih godina. Sredinom 90-tih godina pojavljuje se potreba za organizovanijim delovanjem društava i potreba po povezivanju i zajedničkom delovanju. Iz te potrebe proizašla je ideja da se osnuje krovna organizacija koja bi okupljala sva društva. Tako 13. januara 1996. godine dolazi do osnivanja Saveza srpskih društava Slovenije.
U to vreme u SSDS bilo je osam društava a taj broj se povećavao tako da danas imamo 15 srpskih društava koja su članovi SSDS.